Izreka Ono si što jedeš prisutna je stoljećima i naglašava vezu između naših izbora hrane i našeg fizičkog, emocionalnog i mentalnog blagostanja. Međutim, ima li istine u ovoj izjavi ili je to samo upečatljiva fraza? Istražimo znanost koja stoji iza toga i stavimo je u perspektivu.

 

Dobro je poznato da hrana koju konzumiramo ima izravan utjecaj na naše tijelo. Hranjive tvari u našoj hrani predstavljaju građevne blokove za pravilno funkcioniranje naših stanica, tkiva i organa. Na primjer, bjelančevine su bitne za rast i obnovu mišića, dok vitamini i minerali igraju ključnu ulogu kao kofaktori u raznim fiziološkim procesima.

Štoviše, vrsta hrane koju odabiremo jesti može utjecati na razinu šećera u krvi, a to može utjecati na naše raspoloženje, razinu energije kroz dan te na naše kognitivne funkcije. Kada konzumiramo hranu s visokim udjelom rafiniranih ugljikohidrata ili dodanih šećera ili ne kombiniramo hranu ispravno, razina šećera u krvi može skočiti, što dovodi do brzog oslobađanja inzulina. Ovaj tobogan razine šećera u krvi i inzulina
može rezultirati fluktuacijama u našim razinama energije i raspoloženju, što dovodi do osjećaja umora, razdražljivosti, bezvoljnosti, pa čak i lošeg donošenja odluka.

Nasuprot tome, odabir hrane bogate hranjivim tvarima poput povrća, može osigurati stalnu opskrbu energijom i esencijalnim hranjivim tvarima, pomažući u održavanju stabilne razine šećera u krvi i podržavajući optimalnu fizičku i mentalnu izvođenje.

Osim toga, ne radi se samo o tome što jedemo već i o tome kako jedemo. Svjesno jedenje ili praksa jedenja sa svjesnošću i obraćanja pozornosti na naše znakove gladi i sitosti također može igrati značajnu ulogu u našem blagostanju. Kada svjesno jedemo, veća je vjerojatnost da ćemo jesti polako, uživati ​​u hrani i prilagoditi se tjelesnim signalima gladi i sitosti. To može spriječiti prejedanje, poboljšati probavu i promicati zdrav odnos s hranom.

Važno je napomenuti da, iako je naša prehrana presudan čimbenik za naše cjelokupno zdravlje i dobrobit, ona nije jedini. Ostali čimbenici, poput načina života, tjelesne aktivnosti, spavanja, razine stresa i utjecaja okoline, također igraju značajnu ulogu u oblikovanju našeg zdravlja i toga tko smo kao pojedinci.

Zaključno, izjava Ono si što jedeš sadrži nešto istine, budući da naš izbor hrane i prehrambene navike mogu imati značajan utjecaj na naše fizičko, emocionalno i mentalno blagostanje. Odabir hrane bogate hranjivim tvarima i prakticiranje svjesne prehrane može podržati optimalno zdravlje i učinak. Međutim, važno je priznati da je naša prehrana samo jedan dio slagalice, a drugi čimbenici također pridonose našem cjelokupnom zdravlju i identitetu. Dakle, iako je hrana nedvojbeno važna, ne bismo joj samoj trebali pripisivati ​​supermoći, već bismo trebali usvojiti holistički pristup svojoj dobrobiti, uzimajući u obzir različite aspekte našeg načina života i genetike.

 

Tekst: Sinerga, Snježana Cenić Stojaković, mag.nutr.